Alchajmerova bolest je vrsta demencije koja uzrokuje probleme sa pamćenjem, razmišljanjem i ponašanjem. Simptomi se obično razvijaju polako i vremenom se pogoršavaju do te mere da obolelim osobama znatno mogu ometati obavljanje svakodnevnih zadataka.

Treba znati da Alchajmerova bolest ne predstavlja normalan deo starenja iako je najveći poznati faktor rizika upravo starost, jer većina obolelih ima više od 65 godina. 

U ranim fazama gubitak pamćenja je blag, ali kako bolest napreduje, pojedinci gube sposobnost da nastave razgovor i reaguju na svoju okolinu. U proseku, osoba sa Alchajmerovom bolešću živi četiri do osam godina nakon dijagnoze, ali može da živi i do 20 godina, u zavisnosti od drugih faktora.

U nastavku teksta otkrivamo koji su simptomi Alchajmerove bolesti, kako se dijagnostikuje i da li postoji lek.

Simptomi Alchajmerove bolesti

Najčešći rani simptom koji ukazuje na početak Alchajmerove bolesti je teško pamćenje novostečenih informacija.

Baš kao i ostali organi, naš mozak se menja dok starimo. Mnogi od nas vremenom primećuju da nam je razmišljanje usporeno i da povremeno imamo problem da zapamtimo određene stvari. Ali, ozbiljan gubitak pamćenja, konfuzija i druge velike promene u načinu na koji naši umovi funkcionišu mogu biti znak da ćelije mozga propadaju.

Osobe kod kojih se javlja gubitak pamćenja ili drugi mogući simptomi Alchajmerove bolesti nisu baš u situaciji da prepoznaju da imaju problem. Znaci demencije mogu biti očigledniji članovima njihove porodice ili bliskim prijateljima. 

Ako primetite da osoba iz vašeg okruženja ima prve simptome Alchajmerove bolesti, nemojte ih ignorisati, nego obolelom zakažite pregled kod lekara. Jer rane dijagnostičke mere i odgovarajuće metode lečenja mogu značajno poboljšati kvalitet života obolelog.

10 upozoravajućih simptoma Alchajmerove bolesti:

1. Gubitak pamćenja koji ometa svakodnevni život

Jedan od najčešćih simptoma Alchajmerove bolesti, posebno u ranoj fazi, je zaboravljanje nedavno dobijene informacije. Drugi uključuju zaboravljanje važnih datuma ili događaja, traženje istih informacija iznova i iznova i sve veću potrebu da se oslanjaju na pomoćne zabeleške ili članove porodice kako bi završili svakodnevne obaveze. 

Treba napomenuti da je tipična promena vezana za starost povremeno zaboravljanje imena ili datuma kojih se ljudi kasnije najčešće sete.

2. Izazovi u planiranju ili rešavanju problema

Pojedine osobe obolele od Alchajmerove bolesti mogu primetiti promene u svojoj sposobnosti da planiraju i realizuju svoje planove ili otežani rad sa brojevima – računima, finansijama i sl. Može im biti teško da se koncentrišu ili im je potrebno mnogo više vremena da urade stvari koje su ranije radili sa lakoćom.

Tipična promena vezana za starost su povremene greške prilikom balansiranja kućnim budžetom i finansijama.

3. Poteškoće u obavljanju rutinskih dnevnih poslova

Ljudima sa Alchajmerovom bolešću često je teško da završe svakodnevne zadatke. Oni ponekad mogu imati poteškoća tokom vožnje prema poznatoj lokaciji, upravljanju budžetom na poslu ili pamćenju pravila svoje omiljene igre.

Tipična promena vezana za starost je povremena potreba pomoć pri korišćenju šporeta ili tokom upotrebe telefona.

4. Zbunjenost vremenom ili prostorom

Oboleli od Alchajmerove bolesti mogu izgubiti pojam o datumima, godišnjim dobima i prolasku vremena. Ponekad mogu zaboraviti gde se nalaze, kuda su krenuli i kako su tamo stigli.

Tipična promena vezana za starost je brkanje dana u nedelji, ali nakon nekog kratkog vremena zaboravljena misao se vrati.

5. Problemi u razumevanju vizuelnih slika i prostornih odnosa

Za neke ljude, problem sa vidom može biti znak Alchajmerove bolesti. Mogu imati poteškoća prilikom čitanja, proceni udaljenosti i određivanju boje ili kontrasta, što može uzrokovati velike probleme tokom vožnje.

Tipična promena vezana za starost su promene vida koje su povezane sa kataraktom.

6. Problemi tokom govora ili pisanja

Ljudi sa Alchajmerovom bolešću mogu imati problema da prate razgovor ili da se priključe razgovoru. Oni se mogu zaustaviti u pola rečenice uz nemogućnost da nastave dalje ili mogu početi da ponavljaju ono što su već rekli. Mogu se boriti sa rečnikom, imati problema u pronalaženju prave reči ili nazivati stvari pogrešnim imenom.

Tipična promena vezana za starost je povremeni problem pronalaženja prave reči.

Izvor: Pixabay

7. Ostavljanje stvari na neuobičajena mesta i nemogućnost sećanja gde su ostavljene

Osoba sa Alchajmerovom bolešću može ostaviti stvari na neuobičajena mesta. Takođe, kada nešto izgube oni su u stanju da se vrate nekoliko koraka unazad kako bi ih ponovo pronašli. Ponekad, oni mogu optuživati druge za krađu i to se dešava učestalije kako bolest odmiče.

A, tipična promena vezana za starost je povremeno prebacivanje stvari sa uobičajenih mesta i njihovo vraćanje kako se setili gde su ih ostavili i na kraju ih pronašli.

8. Smanjena ili loša procena

Osobe sa Alchajmerom mogu da dožive promene u prosuđivanju ili donošenju odluka. Na primer, oni mogu koristiti lošu procenu kod planiranja finansija. Takođe mogu početi manje da obraćaju pažnju na doterivanje ili održavanje čistoće.

Tipična promena vezana za starost je povremeno donošenje loših odluka.

9. Povlačenje sa posla ili iz društvenih aktivnosti

Osoba sa Alchajmerovom bolešću može početi da se udaljava od svojih hobija, društvenih aktivnosti, radnih projekata ili bavljenja sportom. 

Tipična promena vezana za starost je da se ljudi ponekad umore od posla, porodice i društvenih obaveza.

10. Promene u raspoloženju 

Raspoloženje kod ljudi sa Alchajmerovom bolešću može trpeti česte promene. Mogu postati zbunjeni, sumnjičavi, depresivni ili uplašeni. Lako se mogu uznemiriti kod kuće, na poslu, kod prijatelja ili na mestima gde su izvan svoje zone udobnosti.

A, tipična promena vezana za starost jeste razvijanje veoma specifičnih načina obavljanja svakodnevnih obaveza i mogućnost da starija osoba povremeno postane razdražljiva kada im se poremeti rutina.

Dijagnoza Alchajmerove bolesti

Ključna komponenta kod dijagnostičke procene Alchajmerove bolesti je samo-izveštavanje obolelog o simptomima, kao i informacije koje članovi bliske porodice ili prijatelji mogu dati lekaru o simptomima i njihovom uticaju na svakodnevni život obolelog. Pored toga, dijagnoza Alchajmerove bolesti se zasniva na testovima koje će lekar primeniti da bi se procenila sposobnosti pamćenja i razmišljanja pacijenta.

Laboratorijski testovi mogu isključiti druge potencijalne uzroke ili pomoći doktoru da bolje okarakteriše bolest koja uzrokuje simptome Alchajmerove bolesti.

Čitav set dijagnostičkih alata je osmišljen da detektuje demenciju i sa relativno visokom tačnošću utvrdi da li je uzrok Alchajmerova bolest ili drugo stanje. 

Alchajmerova bolest se može dijagnostikovati sa potpunom sigurnošću jedino nakon smrti, kada mikroskopski pregled mozga može pokazati karakteristične promene.

Lečenje Alchajmerove bolesti

Za obolele od Alchajmerove bolesti trenutno ne postoji lek koji će ih u potpunosti izlečiti, ali su dostupni tretmani koji mogu privremeno usporiti pogoršanje simptoma i poboljšati kvalitet života obolelih i nihovih staratelja. 

Danas se u svetu radi na pronalaženju boljih načina za lečenje bolesti, odgađanju njegovog početka i sprečavanju razvoja bolesti.

Prva terapija matičnim ćelijama za Alchajmerovu bolest primenjena je u Japanu

Terapija matičnim ćelijama koju je razvila biotehnološka kompanija Nature Cell i Biostar Institut za istraživanje matičnih ćelija, oba sa sedištem u Južnoj Koreji, formalno je odobrena u Japanu i sada je dostupna za lečenje blagih do umerenih pacijenata sa Alchajmerovom bolešću. Ovo je prvi put da je terapija matičnim ćelijama za Alchajmerovu bolest dobila regulatorno odobrenje i bila komercijalno dostupna. 

Terapija je dostupna u japanskoj bolnici Triniti Clinic Fukuoka. Terapija je već primenjena na tri korejska pacijenta, od kojih je svaki ordiniran intravenozno sa 200 miliona ćelija.